Identifikacija respiratornih simptoma u palijativnoj nezi
Zbrinjavanje pacijenata sa teškim progresivnim respiratornim bolestima izuzetno je složeno, zahteva dobru procenu i organizaciju nege. Procena se zasniva na utvrđivanju, utvrđivanju neophodnih intervencija koje bi se obavljale, određivanju i zadržavanju samo najneophodnije terapije koja će dati najbolje rezultate bez dodatnog opterećenja pacijenta. Time se postiže bolji komfor i kvalitet života pacijenta i optimizuje proces zdravstvene nege.
Respiratorni simptomi u palijativnoj nezi predstavljaju značajan izazov za pacijente, kako u terminalnoj fazi bolesti tako već i u toku sprovođenja kurativne terapije bolesti, te mogu značajno uticati na njihov kvalitet života. Ovi simptomi uključuju otežano disanje dispneju, kašalj, hroptanje, pojavu ispljuvka ili akumulaciju tečnosti u plućima. Ovi kompleksni simptomi zahtevaju multidisciplinarni pristup i podršku pacijentu već od momenta postavljanja dijagnoze teške hronične i neizlečive respiratorne bolesti.
U palijativnoj nezi cilj tretmana nije izlečenje, već ublažavanje simptoma i poboljšanje udobnosti pacijenta. Pa je ceo tok planiranja zdravstvene nege ovih pacijenata usmeren na postizanje boljeg komfora ovih pacijenata.
Dispneja je najčešći respiratorni simptom, upravljanje ovim simptomom zahteva pažljivo planiranje, uključujući primenu farmakološke terapije kao i nefarmakološke metode. U farmakološku terapiju spada primena opijata, kortikosteroida bronhodilatatora, oksigenoterapijia dok u nefarmakološke metode spada adekvatno pozicioniranje pacijenta i vežbe disanja. Kašalj se može kontrolisati primenom određenih lekova, dok pojava hroptanja koje nastaje nakupljanjem sekreta može biti ublaženo primenom lekova za razređivanje sekreta ili primenom fizičkih metoda čišćenja disajnih puteva. Dobro obučena medicinska sestra može aktivno učestvovati u svim procedurama koje se sprovode tokom palijativne nege.
Osim fizičkih intervencija pružanje emocionalne, psihosocijalne i duhovne podrške pacijentima i porodici igra ključnu ulogu u palijativnoj nezi, jer ovi simptomi često izazivaju strah i anksioznost kod ove grupe pacijenata. Palijativni tim se mora fokusirati na holistički pristup, uvažavajući fizičke i psihosocijalne aspekte nege.
Planiranje zdravstvene nege u palijativnoj nezi respiratornih simptoma zahteva multidisciplinarni pristup kako bi se obezbedila optimalna nega koja ublažava patnju pacijenta i omogućava im dostojanstven i kvalitetan život do samog kraja.
Ovom edukacijom medicinske sestre će steći, određena znanja u oblasti prepoznavanja najčešćih respiratornih simptoma, upoznavanjem njihove patofiziologije i detaljnim planiranjem procesa zdravstvene nege. Edukacija nije usmerena samo na onkološke pacijente već i pacijente sa hroničnim opstruktivnim bronhitisom koji takođe zahtevaju palijativnu negu i palijativni pristup u terapiji njihovog stanja.
- Predavač: Maja Đorđijević