Palijativno zbrinjavanje se i dalje razvija i predstavlja veliki izazov u planiranju procesa zdravstvene nege. Kada se konstatuje neizlečiva hronična bolest sa sigurnim smrtnim ishodom potrebno je preduzeti korake koji će olakšati stanje pacijentu i porodici kako bi se lakše nosili sa simptomima teške bolesti. Izgradnja odnosa sa pacijentom i porodicom je važna u procesu planiranja zdravstvene nege jednako kao i prepoznavanje ključnih gastrointestinalnih simptoma stvarajući prostor za planiranje adekvatne nege. Plan zdravstvene nege gastrointestinalnih simptoma mora biti zasnovan na principima palijativnog zbrinjavanja uz primenu holističkog pristupa. Procena potreba pacijenata sa gastrointestinalnim simptomima predstavlja početak procesa planiranja zdravstvene nege.
Gastrointestinalni simptomi koji se najčešće javljaju kod palijativnih pacijenata su: mučnina, povraćanje, opstrukcija creva, ascit, opstipacija, anoreksija. Vrlo su česti posebno kod onkoloških pacijenata i vrlo su otporni na preporučenu terapiju. Ublažavanje gastrointestinalnih simptoma je veoma važno kako bi se podigao kvalitet života ovih pacijenata i njihovih porodica. Postoji puno kliničkih smernica koje obuhvataju gastrointestinalne simptome ali je najvažnije da one budu prilagođene svakom pacijentu i da su usmerene na podizanje kvaliteta života i umanjenje patnje.
Problemi sa kojima se susreću medicinske sestre u procesu planiranja nege pacijenata sa gastrointestinalnim simptomima bolesti su višestruki. Kontinuirana izloženost ne mogućstvu trajnog i potpunog rešavanja pojedinih gastrointestinalnih simptoma kod terminalno obolelih pacijenata, stvara osećaj neuspeha kod medicinskih sestara. Podrška pacijentu kroz obezbeđivanje stalne prisutnosti bez obzira na očekivanja dodatno otežavaju plan nege. Poseban izazov u zbrinjavanju ovih simptoma je u situacijama kada se pacijent nalazi na kućnom lečenju pa su smanjene mogućnosti adekvatne terapije i nege.
Uobičajeni problemi u usnoj duplji koji uglavnom prate gastrointestinalne simptome mogu se prevenirati održavanjem adekvatne higijene usne duplje. Problemi u usnoj duplji mogu biti i posledica same bolesti ili mogu nastati kao posledica uzimanja određenih lekova u terapiji simptoma bolesti. To su kserostomija, halitoza, kandidijaza. Cilj pružanja zdravstvene nege u procesu zbrinjavanja problema u usnoj duplji, usmerene su na smanjenje rizika od nastanka infekcije kroz podsticanje održavanja adekvatne higijene usne duplje.
Mučnina i povraćanje su česti kod onkoloških pacijenata i za pacijenta su izuzetno iscrpljujuće. Bez obzira na uzrok njihovog nastanka plan nege je usmeren na olakšanje ovih simptoma sprovođenjem adekvatne terapije i saniranje posledica ovih simptoma. Obezbeđivanje higijensko dijetetskog režima je deo procesa nege. Pojava opstipacije kod pacijenata sa teškom i hroničnom bolesti zahteva prvenstveno njenu prevenciju ali ako se ipak pojavi ishod zavisi od naše brzine delovanja. Kod pacijenata u palijativnoj nezi lečenje i nega pacijenata sa opstipacijom se razlikuje. Ponekad je tretman opterećujući za pacijenta i zahteva kontinuirano praćenje pacijenta. Anoreksija i kaheksija kod onkoloških pacijenta uglavnom nastaju kao posledica bolesti a tretman je usmeren na primenu farmakoloških i nefarmakoloških metoda zbrinjavanja sa ciljem povećanja kvaliteta života pacijenta.
Održavanje povoljnog okruženja kod pacijenata sa gastrointestinalnim simptomima pružajući pacijentima kvalitetnu negu baziranu na praksi uz holistički pristup, je osnova dobre nege. Medicinska sestra treba da stekne odgovarajuća znanja, kako bi odgovorila izazovima sa kojima se susreće u zbrinjavanju gastrointestinalnih simptoma, pružajući najbolju moguću negu pacijentu kroz individualni pristup.
Cilj ovog testa je da medicinske sestre steknu odgovarajuća znanja i veštine u zbrinjavanju gastrointestinalnih simptom
kod pacijenata u procesu palijativnog zbrinjavanja.
- Predavač: Maja Đorđijević